Grebeni kod Silbe

Zmorašnji (Zapadni) greben

Image

Pećina na Zmorašnjem grebenu

Silbanski grebeni su 5.5 km dugi niz vapnenačkih otoka koji se reljefno nastavljaju na sjeveroistočni greben Ista i jugozapadni greben Molata. U nizu geomorfoloških oblika i procesa koji se razvijaju na karbonatnoj petrografskoj osnovi velikog nagiba padina, posebno se ističe Zmorašnji ili Zapadni greben površine 13.6 ha, čija je središnja uzvisina nazubljena poradi diferencirane erozije i korozije u vapnencima (D. Magaš, 2013). Navedeni procesi stvorili su tako niz pukotina pogodnih da posluže kao skloništa, a jednu od njih skriva visoko raslinje čineći je gotovo nevidljivom. Srećom ugledao ju je France Stele koji je podatke o pronalasku prenio Zdenku Brusiću.

Danas većim dijelom otvorena, no sudeći po velikim urušenim blokovima na ulazu pećina je u prošlosti bila zatvoreni objekt većih dimenzija. Iako speleološki kompleksna s 3 otvora, pećina je zapravo jednostavna i najveći dio otpada na jednu veću prostoriju. Na većini mjesta po dnu danas izvire matična stijena, osim po sredini gdje se nalazi uska traka zemlje i sitnog kamenja. Zatečena situacija jasno ukazuje na djelovanje oborinskih voda koje su isprale slojeve, izložile i pomiješale nalaze na površini. Uz komade grube prapovijesne keramike većinu čine litički predmeti s karakteristikama koje se mogu povezati uz srednji i gornji paleolitik. Njihov pronalazak otvorio je pitanje stratigrafije nalazišta tj. postoji li mogućnost pronalaska intaktnih slojeva. A jedino logično mjesto za provjeru mali je plato na ulaznom dijelu, gdje su urušeni kameni blokovi umanjili djelovanje voda i utjecali na stvaranje depozita.

Image
Image

Stratigrafijom dominiraju miješani depoziti, što humusni, što oni kod kojih su korijenje i jazbine poremetili slojeve. Pa ipak na 105 cm dubine pojavljuje se intaktni sloj s mogućim ostatcima vatrišta u kutu. U sloju, osim jednog komada potpuno isušene i kalcificirane kosti, pronađeni su isključivo litički nalazi, a već na prvi pogled primjećuje se izrazito veliki postotak obrađenih primjeraka s ljuskastim i stepeničastim retušom. Isto je zabilježeno i u drugim istraženim slojevima (sveukupno su pronađena 363 litička artefakta, od čega 152 spadaju u kategoriju oruđa). Svi pronađeni nalazi u sloju pokazuju jasne karakteristike srednjeg paleolitika uz dominaciju jednostavnih tipova strugala i šiljaka. Istraživanja su zaustavljena na 130 cm, ne zbog činjenice da arheološki slojevi prestaju nego zbog smanjenih uvjeta za iskopavanje uzrokovanih malom površinom sonde.

Grebeni nemaju osnovne resurse poput vode ili obradivog zemljišta, kao niti pogodne uvale za sidrenje, stoga nemaju niti minimalne uvjete za naseljavanje, barem ne u okolišnim uvjetima sličnim današnjim. Samim tim niti pećina na Zmorašnjem grebenu nema potencijal da posluži kao stanište in sensu stricto. Nalazi keramike pokazuju da je bila posjećivana u mlađim razdobljima prapovijesti, no njihov mali broj može se vezati tek uz povremeno korištenje prostora, vjerojatno u istu svrhu za koju su grebeni korišteni i u recentno vrijeme: za čuvanje koza i kao povremeno sklonište. S druge strane u prošlosti, a prije svega u vrijeme kada je morska razina bila puno niža od današnje, pozicija pećine daje joj potpuno drugačije značenje. Pogled prema prolazu između današnjih otoka Premude i Škarde otvara mogućnosti kontrole prostora i korištenja pećine kao kampa za obavljanje specijaliziranih aktivnosti. Litički skup svakako se uklapa u to. Velik postotak oruđa uz dominaciju strugala i šiljaka pokazuju da se na mjesto dolazilo s pripremljenim inventarom, a lomovi, reciklirani alat i intenzivna obrada predmeta idu u prilog mjestu na kojem se oruđe pripremalo i održavalo.
Iako pojedini dijelovi litičkog skupa pokazuju na povremeno korištenje prostora u mlađim dijelovima paleolitika ili čak u kasnijim razdobljima, većina litičkog skupa s musterijenskim karakteristika kazuje da je ovaj prostor najintenzivnije korišten u vrijeme srednjeg paleolitika. Time pećina na Zmorašnjem grebenu kod Silbe, nakon pećina u Kličevici, postaje treći pećinski lokalitet na području sjeverne Dalmacije s tragovima boravka musterijenskih zajednica.

Image